Dogodilo se na današnji dan – 16. maj

0
2060
16. maj

16. maj

16. maj

1532.Ser Tomas Mor, engleski humanista i državnik, daje ostavku ne funkciju lorda kancelara kralja Henrija VIII.

1568. – Škotska kraljica Marija Stjuart pobegla je u Englesku, gde je posle dugog zatočeništva, po nalogu kraljice Elizabete, predata sudu i pogubljena.

1770.Marija Antoaneta, kći Marije Terezije, udaje se za budućeg francuskog kralja Luja XVI. Narod ju je omrznuo zbog rasipničkog života i negativnog uticaja na kralja, nazvavši je Gospođom deficit, pa je pogubljena za vreme Francuske revolucije.

1792. – U Danskoj je zabranjena trgovina robljem.

1812. – Počeli su pregovori posle šestogodišnjeg rusko-turskog rata u kojem su Turci poraženi i primorani na velike ustupke Rusiji. U tom ratu Srbi su se borili na strani Rusije, pa je Bukureštanski mir, zaključen 28. maja 1812, predvideo da sultan amnestira srpske ustanike. Dogovoreno je i da turska vlada stupi u direktne pregovore s predstavnicima Srbije radi sporazuma o njenoj autonomiji u okviru Otomanskog carstva, ali su Turci 1813. napali Srbiju i ugušili Prvi srpski ustanak, iskoristivši zauzetost Rusije ratom protiv agresorske armije francuskog cara Napoleona I.

1881. – Prvi tramvaj na struju pušten je u saobraćaj u gradiću Lichterfelder, u blizini Berlina.

1898. – Rođen je srpski pisac Rastko Petrović, jedan od najoriginalnijih i najznačajnijih srpskih pesnika posle Prvog svetskog rata. U ratu je sa srpskom vojskom prošao albansku golgotu, posle čega je poslat u Francusku i u Parizu je diplomirao prava. U diplomatskoj službi bio je od 1923. – radio je u Rimu, a zatim u Vašingtonu, gde je umro 1949. Njegovi posmrtni ostaci preneti su u otadžbinu 1986. Pripadao je prvoj generaciji srpskih modernista i bio sinonim za temperamentnu i nekonvencionalnu literaturu. Njegova knjiga pesama „Otkrovenje“ najznačajnije je delo srpske poezije između dva svetska rata. Pisao je i putopise s putovanja po Africi i Americi, a o Prvom svetskom ratu u romanu „Dan šesti“. Ostala dela: roman „Burleska gospodina Peruna boga groma“, lirska proza „Ljudi govore“, putopis „Afrika“, drama „Sibinjanke“.

1898. – Rođena je srpska književnica Desanka Maksimović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, čija se topla, senzibilna, neposredna i muzikalna poezija odlikuje rodoljubljem i humanošću. Završila je Filozofski fakultet u Beogradu i bila profesor u Obrenovcu, Dubrovniku i Beogradu. Dela: zbirke pesama „Pesme“, „Zeleni vitez“, „Pesnik i zavičaj“, „Otadžbino, tu sam“, „Miris zemlje“, „Tražim pomilovanje“, „Nemam više vremena“, „Pesme iz Norveške“, „Letopis Perunovih potomaka“, „Ničija zemlja“, „Slovo o ljubavi“, priče „Ludilo srca“, romani „Otvoren prozor“, „Ne zaboraviti“, dečji roman „Pradevojčica“, zbirka bajki i proze u stihu „Oraščići palčići“, putopis „Snimci iz Švajcarske“.

1917. – Srpski pisac Vladislav Petković Dis, jedan od najtalentovanijih srpskih pesnika, utopio se u Jonskom moru kod Krfa, kada je brod kojim se vraćao u otadžbinu u Prvom svetskom ratu torpedovala nemačka podmornica. S piscem Simom Pandurovićem, jednim od osnivača srpske moderne, uređivao je časopis „Književna nedelja“. U Prvom svetskom ratu povukao se sa srpskom vojskom preko Albanije, posle čega je otišao u Francusku. Lirika mu je autentična, veoma senzibilna i fluidna, muzikalna u ritmu i emocijama, okrenuta unutarnjem životu, maštanju i halucinacijama. Njegov pesimizam iskazuje viziju smrti, zloslutnosti i dubok lični bol, a pesma „Možda spava“ ubraja se u najizrazitija lirska ostvarenja simbolizma u srpskoj poeziji. Dela: zbirke pesama „Utopljene duše“, „Mi čekamo cara“.

1920. – Katolička crkva proglasila je Jovanku Orleanku sveticom.

1941. – Poslednji nemački vazdušni napad na Veliku Britaniju. Bombardovan je grad Birmingem.

1972. – U rad je pušten hidroenergetski i plovidbeni sistem „Đerdap“, zajednički graditeljski poduhvat Jugoslavije i Rumunije. Sistem je koštao oko 400 miliona dolara, a elektroprivrede dveju zemalja dobile su 5,6 milijardi kilovat-časova struje godišnje.

1989. – Sovjetski predsednik Mihail Gorbačov i kineski predsednik Deng Xiaoping okončali su 30-godišnji prekid dobrih odnosa svojih dveju zemalja, nakon zvaničnog susreta u Pekingu.