Ko prikriva epidemiju? I zašto?

0
1640

Ni pet dana posle masovnog obraćanja žitelja Smedereva lekarima zbog gotovo istih zdravstvenih tegoba, nadležni ne znaju šta je uzrok ove zaraze kojom je obuhvaćeno više od 400 obolelih, ali izjavljuju da ovde nije reč o – epidemiji. I dalje se ne zna da li je u pitanju trovanje hranom na manifestaciji „Smederevska jesen”, održanoj prošlog vikenda, virusu ili nečem trećem.

Dok se o uzrocima nagađa, broj pacijenata se i dalje uvećava. U smederevski Dom zdravlja juče se javilo 106 novih sugrađana sa stomačnim problemima, od kojih je njih 17 upućeno u Opštu bolnicu „ Sveti Luka” na dalja ispitivanja i lečenje, kažu u toj ustanovi.

Iz Zavoda za javno zdravlje u Požarevcu saopšteno je da u 17 uzoraka koprokulture koji su poslati u mikrobiološku laboratoriju od 8. do 10. septembra, nije registrovano prisustvo uzročnika crevnih zaraznih bolesti.

– U mikrobiološku laboratoriju 11. septembra lekari Doma zdravlja i Opšte bolnice Smederevo poslali su na ispitivanje 18 uzoraka obolelih osoba i ta ispitivanja su u toku – saopštila je direktorka ZZJZ Požarevac dr Zorica Mitić.

Krajnje zbunjujuće je to što su smederevski lekari kod nekih pacijenata konstatovali i prisustvo zaraznih bolesti, a analize do sada to nisu pokazale. Istovremeno, pacijenti sa takvom dijagnozom puštani su na kućno lečenje, a još čudnije je što nisu od svih uzeti uzorci na analizu.

Indikativno je i to da Zavod za javno zdravlje iz smederevskih zdravstvenih ustanova do srede nije dobio nijednu prijavu o sumnji na zaraznu bolest, iako ih Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti obavezuje da na osnovu kliničke slike to učine u roku od 24 sata, za svakog pacijenta ponaosob. Tek juče tokom dana u zavod je stiglo dvadesetak prijava zbog sumnje na dijagnozu enterokolitisa – crevne zarazne bolesti nezvanično saznaje „Politika”.

Da li je bilo još propusta, tek bi trebalo da se utvrdi, ali se iz saopštenja koje je na sajtu u sredu objavilo Ministarstvo zdravlja, vidi da je Sanitarna inspekcija 6. septembra, na dan otvaranja Smederevske jeseni, obavljala kontrolu ugostiteljskih objekata i štandova na gradskom trgu, ali ne i u tvrđavi gde je bilo smešteno 13 od ukupno 15 punktova sa brzom hranom.

Da li je i ko zakazao u „smederevskom slučaju” i zbog čega se još ne govori da li situacija poprima razmere epidemije ili je reč o uobičajenoj pojavi za ovo doba godine, pokazaće detaljne analize. Za sada su samo mediji okrivljeni za preuveličavanje. Iz Kabineta gradonačelnice Jasne Avramović, saopšteno je da situacija povodom navodnog masovnog trovanja, kako su objavili pojedini mediji, nije ni približno onakva kako je predstavljena.

Podsećamo, od ponedeljka do juče Domu zdravlja u Smederevu javilo se 417 pacijenata sa sličnim simptomima – povraćanje, bolovi u stomaku, dijareja, mučnina, temperatura. Od toga je 290 dece školskog uzrasta. Hospitalizovano je više od 50 obolelih, a većina je puštena kući. Trenutno je na bolničkim odeljenjima nekoliko pacijenata.

Da više od 300 ljudi u dva dana zatraži lekarsku pomoć u relativno malom gradu, kakav je Smederevo, a da svi nadležni negiraju da je reč o epidemiji, bio je povod da stručnjacima postavimo pitanje da li je moguće da epidemije nema.

– Ko god tvrdi da ovo nije epidemija daje netačnu izjavu. Ovo je, po definiciji, takozvana epidemija zajedničkog izvora, po svoj prilici preneta hranom. To je školski primer epidemije, jer o njoj govorimo kad god imamo pojavu bolesti u neuobičajenom broju u određenom periodu. Kada bismo u Smederevu svakoga dana, godinama, imali isti broj obolelih, onda to ne bi bila epidemija – kaže za „Politiku” dr Zoran Radovanović, profesor Medicinskog fakulteta, ekspert iz oblasti epidemiologije.

Ovaj epidemiolog kaže, međutim, da je sasvim druga vrsta problema to što se i dalje nagađa o mogućem uzroku.

– Moguće je da je uzročnik virus, a naša virusološka dijagnostika vrlo je loša i nepotpuna. Ali, u ovom slučaju može biti i reč o intoksikaciji: na delu je bakterija koja je izlučila toksin, ali više ne mora da bude prisutna u materijalu koji je poslat u laboratoriju na nalaze – kaže dr Radovanović.

Naš sagovornik podseća da je, nažalost, Srbija jedna od malobrojnih zemalja u Evropi u kojoj se ne radi rutinska virusološka analiza.

– Zato smo i za groznicu zapadnog Nila, koju izaziva virus, saznali tek nedavno, iako je verovatno kod nas postojala i ranije, ali nije bilo testova da se to dokaže. Virusna dijagnostika je nepotpuna i radi se samo na zahtev. Ima mnogo virusa koji bi mogli da budu uzročnik ove epidemije u Smederevu, rota virus, na primer – kaže dr Radovanović.

To što su analize mesa isključile postojanje bakterija, po mišljenju našeg sagovornika, takođe ne mora da znači da meso nije krivac za pojavu zdravstvenih tegoba, jer meso može biti bakterijski ispravno, a da u njemu ima virusa, na koje pak meso niko nije analizirao.

Izvor: Politika
Autor: O. Milošević